Subotnje jutro na poluotoku Pelješcu, 28. veljače 2026., bilo je u znaku prirode, učenja i tradicije. U prostoru OPG-a i Vinarije Bartulović u Prizdrini, održana je još jedna u nizu edukativnih radionica o tradicionalnoj i održivoj prehrani koje se provode u sklopu projekta „Food Without Borders: Meeting Each Other Through Flavours“, u okviru intervencije „77.06. Potpora LEADER (CLLD) pristupu“ iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.–2027.
Kroz spoj teorijskog i praktičnog rada, sudionici su učili kako prepoznati, pravilno brati i pripremati samoniklo jestivo bilje, važan, ali danas pomalo zaboravljen dio mediteranske prehrane. Poseban naglasak stavljen je na odgovorno i održivo sakupljanje, uz poštivanje prirodnih ciklusa i bioraznolikosti lokalnog područja. Pod stručnim vodstvom Katije Živković, sakupljačice i poznavateljice divlje hrane, te uz pomoć dubrovačke gastro-publicistkinje Jadranke Ničetić, 30 polaznika na terenu je upoznalo najčešće jestive i ljekovite biljke Pelješca. Divlja mrkva, divlji poriluk, kostiš, kozja brada, lemprc i poljski sljez samo su neke od biljaka koje se skupno nazivaju pazija, mišanca ili parapač. A među najpoznatijim samoniklim vrstama su divlje šparoge, kuke, motar, kapari i žućenica. Područje LAG-a 5 obiluje ovim vrstama, koje se beru uglavnom na kršovitim terenima, a prikuplja se mlado lišće koje je bogato vitaminima i mineralima. Ova hrana nekada je bila skromna i nastala iz siromaštva, a danas se smatra delicijom. Važno je napomenuti da biljke treba brati samo na nezagađenim područjima, kako bi zadržale svoju kvalitetu i nutritivne vrijednosti.
Edukacija se potom nastavila u kuhinji konobe Bartulović, gdje su polaznici učili kako prikupljeno bilje pripremiti i uklopiti u svakodnevnu prehranu, od tradicionalnih recepata do suvremenih interpretacija jela. Na otocima i Pelješcu pazija se najčešće jede „pod ulje“ uz ribu, u salatama ili kao juha, a polaznici su je pripremali i konzumirali u obliku slanih štapića, Quiche-a, polpeta, ali i kolačića i drugih deserata.
Ovakve radionice imaju važnu ulogu u očuvanju znanja o samoniklom bilju i tradicionalnoj prehrani te njihovom prenošenju na mlađe generacije, potičući odgovorno korištenje prirodnih resursa i očuvanje gastronomske i kulturne baštine Pelješca.
Što je LAG 5?
Lokalna akcijska grupa „LAG 5“ neprofitna je organizacija zadužena za provođenje intervencije 77.06. »Potpora LEADER (CLLD) pristupu« iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. kroz izgradnju partnerskog modela suradnje javnog, gospodarskog i civilnog sektora općina s područja Pelješca, Mljeta, Lastova i Korčule. Od svog osnutka 2012. godine zaslužan je za brojne projekte iz različitih područja – od poljoprivrede, energetike, socijalnih usluga do održivog turizma, usmjerene na razvoj cjelokupnog područja LAG-a 5 i aktivno uključivanje lokalnog stanovništva. LAG 5 danas broji preko 70 članova, te je dosad financirao 68 projekata u prethodnom programskom razdoblju, od 2014. do 2020. godine, ukupne vrijednosti od 1.272.749,00 eura.
Kontakt informacije:
Marijeta Čalić, dr. sc., stručna suradnica LAG-a 5
E-mail: razvoj@lag5.hr
Mobitel: +385 95 8796 186
