U petak, 13. studenoga 2026., u sklopu Dana zajedničke sadnje Hrvatskih šuma, na Ražnjiću je održana edukativna radionica u organizaciji Permakulture Dalmacija, na kojoj su sudjelovali učenici 3. i 4. razreda osnovne škole sa svojim učiteljima.
Kako pravilno posaditi stablo pokazao im je Marko Cvrlje iz Permakulture Dalmacija, uz stručnu pomoć revirnika Hrvatskih šuma, gospodina Marija Primorca.


Ugovoreni izvođači radova prethodno su pripremili teren i iskopali dovoljno duboke sadne jame, a naš vatrogasac Nedo i šumsko vozilo DVD-a Lumbarda pobrinuli su se za dopremu vode i prvo obilno zalijevanje sadnica.
Osim što su zasukali rukave i naučili kako se sade stabla, djeca su upoznala neke od karakterističnih biljaka našeg podneblja, učila ih prepoznavati u prirodi te otkrivala koje su šumske bobice jestive.
Zajedničkim snagama posadili su 30 malih stabalaca.







Ova aktivnost dio je šireg projekta uređenja Ražnjića, koji se provodi uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Uz novoformirane šetne staze sadi se ukupno 200 dvogodišnjih šumskih sadnica česvine “Quercus ilex”, pinja “Pinus pinea” i primorskog bora “Pinus pinaster”.
Zašto sadimo baš ove vrste?
Alepski bor “Pinus halepensis”, koji danas dominira ovim područjem, pionirska je vrsta koja je tijekom godina stvorila uvjete za razvoj drugih biljaka. Njegova krošnja pruža hladovinu, a iglice i ostali biljni ostaci postupno obogaćuju tlo organskom tvari. Sada, kada su se stvorili povoljniji uvjeti, možemo postupno obogaćivati šumu drugim vrstama koje će s vremenom zauzimati sve značajnije mjesto u njezinu sastavu.
Pritom svaka vrsta ima svoje mjesto – primorski bor i pinj sade se na osunčanijim i vjetru izloženijim položajima, dok česvina svoje mjesto pronalazi na višim pozicijama, gdje je sloj humusa deblji i gdje ima nešto više hladovine.
Na taj način potičemo prirodnu sukcesiju šumske vegetacije i stvaramo raznolikiju, otporniju i prirodniju mediteransku šumu.
Veliko hvala Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatskim šumama, DVD-u Lumbarda, Permakulturi Dalmacija i učiteljima, a posebno našoj vrijednoj i spretnoj djeci koja su pokazala da se ljubav prema prirodi najbolje uči – u prirodi!

Istoga dana u 18:00 sati održano je i predavanje u Općinskoj vijećnici na temu “Kako povećati bioraznolikost na poljoprivrednim površinama”.
Naučili smo svašta novo, a između ostalog da je rogač stablo koje teško gori te ćemo ga ubaciti u planove za daljnje pošumljavanje!
Naučili smo da vjetrozaštitni pojas u poljoprivredi štiti od erozije humusnog sloja, ujedno ga i stvara, ali i predstavlja dom kukcima i pticama koji održavaju prirodnu ravnotežu.
Prezentirani su i podaci iz stručne literature prema kojima se urod u mediteranskim kulturama povećava za i do 200% pravilnim planom sadnje.
Pokazani su i relevantni rezultati iz Dalmacije koji pokazuju da je uspostavom mikorize korijenje biljaka puno otpornije na stresove što doprinosi urodu. Primjenom fungicida uništavaju se i podzemni mikorizni sustavi što ubija simbioze u tlu i postupno dovodi do osiromašenja tla i potrebe za sve većim intervencijama jer biljke nisu otporne.
Hvala sudionicima na interesu i nadamo se da će naši vinari i maslinari početi koristit prakse koje su se pokazale kao, ne samo održivima i zdravima za naše organizme, već i financijski isplative.
Ovaj događaj sufinanciran je sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost putem Javnog poziva za provedbu mjera prilgodbe klimatskim promjenama.